Istrian osvojio svijet

Sada imamo, i to ne jedno nego četiri, jer smo osim nagrade za najbolje crno vino na svijetu dobili još i tri Decanterove brončane medalje za malvaziju, za rose od terana i za pjenušac od terana. A s ovom nagradom za teran Istrian mislim da smo srušili četiri postulata ili predrasude o preduvjetima za vrhunsko crveno vino

Senzacijonalno je odjeknula vijest kako je teran nazvan Istrian iz berbe 2015. vinarije Veralda na netom završenom Decanterovom godišnjem ocjenjivanju vina iz cijelog svijeta, ovjenčan titulom Platinum best in show profile, odnosno najboljeg vina na svijetu u kategoriji monosortnih crvenih vina s cijenom preko 15 britanskih funti po boci, osvojivši na ocjenjivanju nevjerojatnih 95 bodova.

13244770 10154159772347154 3941085446623850976 n

Kakav iskorak

Kakve su prve reakcije prijatelja i kolega na ovo priznanje?

– Još nisam ni svjestan koji je to iskorak i za teran i za Istru imati najbolje vino na svijetu. Možemo mi biti među deset najboljih, ili na popisu pet ili deset top-destinacija za vino, ali sada više nismo među deset najboljih, sada smo najbolji na svijetu! Evo, malo prije me nazvao gradonačelnik Buja Edi Andreašić i rekao mi da se sav naježio kad je shvatio koliko to vrijedi za naš kraj.

Kolege i prijatelji koji dolaze na štand su svi odreda oduševljeni, no neke veće reakcije očekujem kada Decanter 6. lipnja, kako je najavljeno, objavi službene rezultate, tada će se vijest ponijeti cijelim svijetom i mislim da ćemo od toga svi mi profitirati, ne samo ja.

Ovo je prava prilika da podsjetimo na povijest i nastanak vinarije Veralda, kada je i kako sve to počelo?

– Moj nono je oduvijek imao 4-5 hektara vinograda i nešto maslinika, to je bilo obiteljsko imanje s kojim u to doba nismo planirali nešto veće. Međutim, kada je 1998. godine propao PIK Umag, osjetio sam kao neki izazov, spoznao sam da bih se mogao upustiti u nešto veće.

Inače sam po profesiji inženjer građevine i na stvari uglavnom gledam matematički, ali ovaj put je prevladao poseban čar pogleda na te vinograde, doslovce u »prvom redu do mora«, na bujskim brežuljcima koji se uzdižu odmah nakon nizine uz obalu. Uzeli smo, kao obitelj, 20 hektara tih vinograda bivšeg PIK-a, koji su pet godina bili neobrađeni.

Prvih smo godina grožđe prerađivali u podrumu u Bujama, pa u Brtonigli, a kad je taj podrum u Brtonigli ponuđen na prodaju, uvidjeli smo da bi nam se više isplatilo da izgradimo vlastiti. Tako je 2001. godine sagrađen podrum od 800 kvadrata u selu Kršin kod Bracanije i tada smo registrirali vinariju Veralda.

Kako ste narednih godina napredovali u usavršavanju proizvodnje i kvalitete svojih vina?

– Jedna od ključnih godina bila nam je 2005. kada smo Maistri, za hotel Eden, prodali 8.000 butelja i time se prvi put u Istri pojavio pojam »kućnog vina«, a ta se suradnja nastavila i narednih godina. Još je jedna zanimljiva godina bila 2009. kada smo bili šampioni Vinistre s našom malvazijom, što je bila velika potvrda kvaliteti naših vina, a te smo godine »otkrili« i rose od terana, prvi smo ga počeli proizvoditi, već dogodine je takav rose proizvodilo 5-6 istarskih vinarija, a danas ga imaju gotovo svi.

Od rosea do pjenušca od terana bio je logičan sljedeći korak i dokazivanjem da je teran najpovoljnija sorta za pjenušac, zbog svojih kiselina otkrili smo novi svijet za ovu sortu. Naime, treba znati da se kod nas mnogo priča o teranu, ali kolikogod govorili da ga volimo, malo tko ga doista i pije – teran se realno dosta slabo prodavao, a kroz pjenušac se pokazalo da ga najbolje i najprije možemo početi predstavljati u sasvim novom svjetlu.

Naš pjenušac od terana, proizveden klasičnom metodom fermentacije u boci, se pojavio 2012. godine i odmah je od Zavoda za vinarstvo dobio oznaku vrhunskog vina. Sljedeći bitan trenutak za našu vinariju je 2015. godina, kada smo između četrdesetak kandidata iz cijele Hrvatske pobijedili na tenderu za izvoz vina u Finsku, tada smo izvezli 5.000 boca naše malvazije Prestige, ta je količina već skoro rasprodana i očekujemo novu narudžbu od 10.000 boca.

 

Svi ga vole, a malo ga piju

Je li ovaj šampionski teran nastao slučajno, ili se i tu radi o viziji koju ste unaprijed osmislili pa zatim i ostvarili?

– Nije bilo slučajno. Baš smo bili odlučili napraviti teran koji će nalikovati pinot noireu, takav teran kojeg će svatko moći piti, da malo popravimo položaj terana kao sorte koju svi vole, a nitko ne pije. I dobili smo, eto, najbolje crno vino na svijetu.

Što mislite da ste pokazali, ili dokazali, osvajanjem ove Decanterove titule?

– Najprije moram reći zašto smo uopće slali vina na ocjenjivanje na Decanterov natječaj. Naime, ukazala nam se prilika za izvoz vina u Kanadu i tamošnji distributer nas je pitao imamo li kakvo respektabilno priznanje za naša vina. Sada imamo, i to ne jedno nego četiri, jer smo osim nagrade za najbolje crno vino na svijetu dobili još i tri Decanterove brončane medalje za malvaziju, za rose od terana i za pjenušac od terana.

A s ovom nagradom za teran Istrian mislim da smo srušili četiri postulata ili predrasude o preduvjetima za vrhunsko crveno vino: prvo, taj vinograd je zasađen prije četiri godine, dakle nije presudno da vinograd iz kojeg će doći vrhunsko vino bude star. Drugo, kod nas je berba obavljena strojno, dakle nije nužno da se za dobro vino berba obavlja ručno.

Treće, naš teran Istrian je svjež, iz berbe 2015., a bio je u istoj konkurenciji s crvenim vinima svih godišta, i sve ih je pobijedio, dakle ne mora se nužno podrazumijevati da je odležano vino bolje od svježeg. I četvrto, stvar je u samoj sorti, jer malo tko bi vjerovao, do sada, da upravo istarski teran može biti proglašen najboljim vinom na svijetu. Naravno, u svemu tome velika je i zasluga položaja, koji se isto zove Veralda, kao i naša vinarija.

Iako će vas neko vrijeme isticati najviše po ovom nagrađenom teranu, recimo kako izgleda kompletna vinska paleta vinarije Veralda?

– Danas proizvodimo poluslatki bijeli muškat, vrhunsku svježu malvaziju Prestige, maceriranu light-orange malvaziju Ambra, rose teran, brut pjenušac od terana, ovaj šampionski teran Istrian i vrhunski merlot iz starih vinograda kojih nažalost više nema. Naime, zbog zlatne žutice morali smo iskrčiti 9,7 hektara vinograda, tako da nam je sada u proizvodnji tridesetak hektara.

Dogodio se svojevrsni karmički ciklus koji nam je pokazao kako je u životu sve uravnoteženo i zato se ne smijemo previše ni hvaliti ni previše kukati. Naš je cilj i dalje proizvoditi najbolja vina onako kako ih mi vidimo, s okusom za koji vjerujemo da je naš, a mi u vinu tražimo voćnost, svježinu i trajnost, da vina dugo traju a da nisu dosadna, jer vino treba biti užitak.

Na etiketi piše – refošk

Za kraj moram vas pitati: cijelo vrijeme govorimo o šampionskom Istrianu kao teranu, a na stražnjoj mu etiketi piše – refošk. Kako to?

– Naprosto, Zavod za vinarstvo više ne izdaje rješenja za prodaju vina koje se zove teran, a kako s ovim vinom računamo i na izvoz, nismo mogli riskirati tužbu, a nismo htjeli prihvatiti ni ponuđeno rješenje da nam na etiketi piše »crno stolno vino«.

No, ako sagledamo tradiciju, s ove naše strane Mirne, gdje se govorilo pretežno talijanski, ovo se vino u prošlosto nazivalo refošk, dok se naziv teran više koristio u dijelovima Istre s pretežno hrvatskim stanovništvom. Zato mislim da je ovaj naš naziv Istrian znak pomirenja, da se ne bavimo prošlošću, nego da gledamo naprijed. Vino ne smije biti povod da se gledamo mrko, naprotiv, ako pijemo vino, nikad se nećemo posvađati.